REZULTATI I PRIORITETI ISTRAŽIVANJA MINERALNIH, TERMALNIH I TERMOMINERALNIH VODA PODRUČJA GRAČANICE Ispis

 

Neven Miošić (Federalni zavod za geologiju, Sarajevo)        

 

 

Abstract 

 

      Zainteresirani privredni subjekti s područja općine Gračanica namjeravaju nastaviti s istraživanjem i korištenjem posebno termomineralnih ugljekiselih voda na ovom terenu, koja su tokom rata prekinuta. Sadašnje stanje je takvo, da su bušotine, bunari i svi objekti predratnog korištenja voda na lijevoj strani rijeke Spreče u Republici srpskoj, dok se u Federaciji Bosne i Hercegovine na terenu Gračanice nalazi samo aktivni bunar PEB-4 – Ćelahuša s pratećim objektima korištenja termomineralnih voda.

 

      Rezultati dosadašnjih geoloških, geofizičkih, hidrogeoloških i geotermalnih istraživanja voda ukazuju na mogućnost i opravdanost daljeg istraživanja u cilju zahvatanja i korištenja predmetnih resursa i na desnoj strani rijeke Spreče. Svi ovi elementi ukazuju na opravdanost istraživanja i zahvatanja resursa na temelju znanstvenih saznanja u svijetu i provedenih radova u Gračanici te imaju neposredno aplikativnu funkciju s aspekta polivalentnog korištenja hidrogeotermi. Pri ovom treba imati u vidu činjenicu, da je ležište ovih resursa u Gračanici jedno od najvećih ne samo u zemlji, već i u cijeloj ex Jugoslaviji.

 

      Inače, u širem području Gračanice postoje uz predmetne i mineralne i termalne  vode, a kako su termomineralne vode poenta u ovom radu, to se mineralne i termalne vode predstavljaju u veoma sažetom prikazu. 

 

      Termomineralne vode sa CO2 javljaju se u području velike i duboke sprečanske rasjedne zone na kontaktu ofiolita i horstova i rovova;ovo je najveća rasjedna zona u ex Jugoslaviji. Termomineralne vode akumulirane su u trijaskim krečnjacima-glavnim akviferima, koji se protežu u izduženom jako tektoniziranom pojasu od Suhog polja preko Gračanice prema Miričini i dalje na istok i predstavljaju jedne od najvodoobilninjih akumulacija ovih termi u Bosni i Hercegovini.

 

      Složenost geologije i hidrogeologije zahtijeva polidisciplinaran i fazan pristup istraživanjima. Osnovni pristup u zahvatanju resursa je u bušenju bunara kao optimalnih vodozahvata u trijaskim veoma vodoobilnim kolektorima. 

 

       Mineralne vode su na niskom stupnju istraženosti te je za njih potrebno izvršiti standardna istraživanja u cilju određivanja njihovog kvantiteta, kvaliteta i primjene,dok su termalne vode niske temperature i najslabije istražene. 

 

        Analiziranjem svih dosadašnjih rezultata istraživanja i korištenja voda moguće je locirati i izraditi nekoliko probno-eksploatacionih bunara kao početak vodozahvatanja termomineralnih voda, a bez provođenja predbušaćih istražnih radova.     

 

     Cilj ovog rada je da prikaže rezultate dosadašnjih istraživanja, osnovne karakteristike voda, kvalitet, indikacije, potencijal i primjenu, otvorena pitanja te pristup i pravce prioritetnih istraživanja ovih resursa.

 

      Navedenim pristupom istraživanja termomineralnih voda i ugljičnog dioksida bi se najbrže i najekonomičnije zahvatile dodatne količine ovih resursa te omogućilo njihovo polivalentno korištenje.

 

      Dosadašnji stupanj istraženosti opravdava zacrtani pristup i prioritetne pravce istraživanja bez grešaka u tehnološkom i kronološkom kontinuitetu i omogućuje prognoziranje povoljnih rezultata istraživanja, zahvatanja i korištenja ovih sirovina. Sadašnja otvorena pitanja i problemi pri korištenju resursa nisu prepreka zacrtanim radovima, već omogućuju postizanje boljih rezultata. 

 

        Da bi se prišlo konkretnim programiranim istraživanjima potrebno je prethodno uraditi projekte I i II faze istraživanja te prići III fazi - evaluaciji hidrogeotermalnih resursa i elaboriranju izvršenih radova. Projektiranju istraživanja i zahvatanja višeenthalpijskih fluida moguće je prići u sadašnjim fazama rada pri čemu bi trebalo uraditi specijalističke studije, koje će odgovoriti na esencijalna pitanja ima li voda viših temperatura od 400C, gdje su locirane u prostoru po vertikali i horizontali i kolika je dubina od površine terena do akumulacija voda viših energetskih razina. 

  

 

LAST_UPDATED2