|
Broj žrtava od zemljotresa na Haitiju opasno se približava broju od 200 000, iz čitavog svijeta dolaze „ekipe“ i pomoć, ali sada se valja brinuti za preživjele na površini i izgradnju nove infrastrukture. Od 12.1.2009 prošlo je mnogo vremena i ono je prošlo brzo za spasioce sporo za žrtve, kratko za organiziranje spašavanja i distribuciju pomoći, dovoljno za divljanje bandi. Novinski izvještaji, dnevnici i iskustva spasilaca koji su pohrlili u pogođeni region svjedoče o hrabrosti, o požrtvovanosti, o neimaštini, slaboj organizaciji i bezvlašću. Moglo bi se reći da nam je poznat takav osjećaj, a kao da smo ga izgubili u gustom rasporedu raznoraznih „realitija“ i totalnom opuštanju od pitanja koje nas je mučilo tokom naše tragedije! „Što niko ništa ne poduzima?“ Da li se ovom pitanju vraćamo? Da li je ovo pitanje mučilo zatrpane ljude dok su lagano umirali? Da li su imali nadu, snove, vjeru u dobar završetak? Ovakve masovne tragedije pokazuju slabost moderne civilizacije na nenadane i brze katastrofe, daju nam lekcije, uče nas. Možda pokazuju naše slabo kolektivno pamćenje ili totalno nepovjerenje u institucionalne organizacije koje prikupljaju pomoć za postradale na Haitiju. Kako drugačije objasniti tako slab odaziv za pomoć i prikupljenih 20 000 KM iz FBiH? Možda još ima nade da spasimo obraz i pomognemo preživjelim! „Crveni krst! Humanitarni telefon broj 090 292 001, - građani pozivom mogu donirati 3 KM. Otvoren je i žiro račun broj: 140-101-00007668-18 kod Volksbank BH s naznakom za "Pomoć stanovništvu Haitija".“
Naravno nakon ovakve tragedije svako se zapita kakva je situacija u njegovoj zemlji, pa eto nije baš ljubičasta a na sajtu Federalni hidrometeorološki zavod - seizmologija stekneš dojam da si u „Republici Sarajevo“. Od čitave Federacije nigdje ni spomena ili Sarajevo ovo, Sarajevo ono, možda bi se trebali ugledati na zavode u okruženju, pa dio podataka prezentirat na svome webu, dok podaci za kompletnu BiH nigdje nisu objedinjeni. Najmanje želim da ovo bilo ko svati zlonamjerno, ali moglo se bar ažurirat sa novijim zemljotresima u BiH i spomenuti tragedija Haitija, jer to bi trebala i nama da bude lekcija! Kako ipak postoje podaci o seizmičkim aktivnostima objavljeni u vladinim dokumentima isti ću prezentirat u bezdušnom kopiranju. (BOSNA I HERCEGOVINA, FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE, VLADA, PROCJENA UGROŽENOSTI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH I DUGIH NESREĆA, Sarajevo, juna 2005. godine) | „Pored toga, u Bosni i Hercegovini ima i nekoliko značajnih regionalnih rasjeda kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjalučki, uz koje se mogu stvarati zemljotresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla. Tako se, po podacima seizmografa, u Bosni i Hercegovini godišnje zabilježi oko 1.100, ili u prosjeku tri zemljotresa dnevno slabija od tri stepena po Mercallijevoj skali. Radi se o zemljotresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a oko desetak zemljotresa godišnje osjete stanovnici Bosne i Hercegovine. U posljednjih 104 godine u Bosni i Hercegovini je zabilježeno 1.084 zemljotresa jačih od tri stepena Richterove skale. (Strana 23 poglavlje 1.1.9.)“ „Teritorija Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluotoka, koja ulazi u sastav sredozemno-trans-azijskog seizmičkog pojasa. Prema raspoloživim podacima na teritoriji Bosne i Hercegovine, u prošlosti se dogodilo više razornih zemljotresa iz lokalnih žarišnih zona Magnitude M ≥ 5,0; Intenziteta u epicentru Io ≥ 7° MCS skale.“ (Strana 22 poglavlje 1.1.7.) |  | „Analizom podataka o zemljotresima koji su se dogodili u prošlosti, a prikazani su u tabeli 2., uočava se da se na teritoriji Bosne i Hercegovine dogodilo više razornih zemljotresa s najjačim intenzitetima iz žarišnih zona Ljubinje, Treskavica i Banja Luka.“ (Strana 22 poglavlje 1.1.8.) „Južna i zapadna Hercegovina najugroženije su zemljotresima. Posljednji zemljotres (u Livnu 2004. godine) jačine 3,3 stepena po Richterovoj skali, te nekoliko slabijih, još jednom su Livnjacima pokazali kako žive u seizmološki poprilično aktivnoj zoni. Ponovno je epicentar zemljotresa bio u planini Goliji, pokazujući kako nekoliko prethodnih na tome području nisu bili slučajnost.“ (Strana 23 poglavlje 1.1.8.)“ | 
|
Ove iščupane rečenice i prilozi služe čisto kao putokaz da se treba ozbiljnije pristupiti ovom problemu i transparentnije objavljivati rezultate istraživanja i osmatranja jer jedan vid preventive je gradnja objekata spram seizmičnosti područja. Sama seizmičnost nije mrtav podatak već je funkcija dugoročnog osmatranja i sistematiziranja podataka. Tako da je pravo vrijeme da se na nivou BiH uspostavi ovaj monitoring u čvrstoj vezi sa zemljama u okruženju jer nikako drugačije i nije moguće realno razmatrat ovaj problem. |
