IVAN SOKLIĆ 1917. - 2004.

Ivan Soklić rođen je 23. 10. 1917. godine u Sarajevu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Visoku stručnu spremu stiče na Prirodnjačkoj grupi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1939. godine. Za doktora nauka promoviran je 1947. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tokom 1955. godine izabran je u zvanje docenta Filozofskog fakulteta u Sarajevu za predmet Geologija i paleontologija. Na Rudarskom fakultetu u Tuzli izabran je u zvanje vanrednog profesora 1960. godine za predmet Geologija, a 1964. godine izabran je u zvanje redovnog profesora. Po potrebi predaje i druge geološke predmete kako na dodiplomskim tako i postdiplomskim studijama Rudarskog fakulteta u Tuzli. Kao prvi profesor geologije tek osnovanog Rudarskog fakulteta u Tuzli, Ivan Soklić radi na osnivanju pojedinih geoloških katedri, a kasnije i Odsjeka za primjenjenu geologiju. Učestvovao je u organizaciji postdiplomskih studija iz geologije i rudarstva, zatim raznih savjetovanja, istraživačkih akcija itd. Pored toga Ivan Soklić je bio dosta angažovan i u republičkim organima kao član i predsjednik raznih komisija, kao član Savjeta Geološkog zavoda, kao njegov prvi geolog, te kao dugogodišnji predsjednik Komisije za stručne ispite za geologe i geološke tehničare. Za ispoljene radne vrline i rezultate naučnoistraživačkog rada dobio je nekoliko visokih republičkih i općinskih priznanja.  

 

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 1973. godine, a od 1978. godine je njen redovni član. U ANU BiH rukovodio je Komisijom za kaustobiolite, a u Akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu izabran je za člana Savjeta za naftu. Naučni radovi akademika Ivana Soklića uglavnom tretiraju geološku evoluciju bosanskih bazena tercijarne starosti. Njegovi naučni radovi citirani su i prevođeni u naučnim časopisima širom svijeta. Tako je naprimjer naučni rad o paleontološkim i biostratigrafskim odlikama sarmata sjeveroistočne Bosne objavljen na engleskom jeziku 1962. godine u ediciji National Science Foundation  iz Vašingtona. Posebnu pažnju akademik Ivan Soklić posvetio je tektonici Tuzlanskog bazena. Dugi niz godina radio je geološku kartu bazena koja je 1986. godine objavljena u sklopu studije Tektonsko-strukturni oblici Tuzlanskog bazena i Majevice. Nije potrebno posebno isticati značaj svih tih ispitivanja za uspješno vođenje istražnih radova na kamenu so, ugalj, i naftu, ali i za opći ekonomski i kulturni razvoj BiH.   

 

Brojne generacije studenata geologije i rudarstva pamte akademika Ivana Soklića kao uzornog profesora. Svoju neizmjernu i iskrenu ljubav prema nauci znao je na veoma inspirativan način prenositi na mlađe generacije što predstavlja izvanredan doprinos razvoju geologije i rudarstva Bosni i Hercegovini. Njegove radne kolege poznaju ga kao tihog, veoma skromnog i pravičnog čovjeka za koga bavljenje geološkom naukom nije predstavljalo radnu obavezu nego i život. To je akademik Soklić potvrdio naučnim radovima koje je napisao nakon odlaska u mirovinu 1982. godine. Ovdje posebno treba istaći naučni rad «Hronologija tektonskih pomjeranja u Dinaridima u toku mezozoika i kenozoika», kao i monografiju «Fosilna flora i fauna Bosne i Hercegovine».  

 

Izdavač naučnog djela «Fosilna flora i fauna Bosne i Hercegovine» je ANU BiH a promocija istog izvršena je na Univerzitetu u Tuzli 2001. godine. Prema mišljenju recenzenata i eminentnih geologa iz inozemstva navedena monografija predstavlja veoma dragocjen i jedinstven naučni rad ne samo za BiH nego i širi prostor JI Evrope. Koliko je akademik Ivan Soklić volio nauku najbolje svjedoči činjenica da je narušenog zdravlja u 87. godini života, samo mjesec dana prije odlaska sa ovoga svijeta, uspio završiti rukopis novog naučnog djela odnosno aneksa «Fosilnoj flori i fauni BiH». Djelo će posthumno izdati ANU BiH.  

 

Naučni radovi akademika Ivana Soklića ostaju kao svjedočanstvo da je Bosna i Hercegovina imala vrhunskog geologa i profesora čijim djelom može da bude ponosna.

Puno Vam hvala moj dragi Profesore i počivajte u miru!   

Dr. sci. Sejfudin Vrabac, redovni profesor
0 0